Kako se na našem jeziku obraćati osobi koja koristi they/them zamjenice?
U formalnoj komunikaciji, obično se koristi oblik iz poštovanja, koji je već sam po sebi neutralan. Većina formalnih razgovora se može obaviti bez da implicirate rod osobe.
TL; DR u nedostatku boljeg rješenja:
koristite oblik iz poštovanja - “vi”
izbjegnite nazive “gospodin” i “gospođa” - koristite samo ime osobe.
u pisanoj komunikaciji možete koristiti univerzalno “g.” (ili na engleskom “mx.” [miks])
koristite suprotni rod od pripisanog
ako osoba teži femininosti (ne želi da ju se percipira maskulino), koristite ženski rod
ako osoba teži maskulinosti (ne želi da ju se percipira feminino), koristite muški rod
Bolje opcije:
izbjegnite koristiti nazive zanimanja
“vi ste tehničar/ka” → “vi ste tehnička podrška” / “vi radite tehniku”
“ovo je tehničar/ka” → “ovo je osoba (zadužena) za tehniku”
“vi ste snimatelj/ica” → “vi snimate” / “vi se bavite snimanjem”
“ovo je snimatelj/ica” → “ovo je osoba koja će snimati”
koristite ime osobe umjesto “on” ili “ona”.
“Javite se njemu/njoj, pa će vam on/a objasniti” → “Javite se Kimi, pa će vam Kimi objasniti”. To može zvučati repetitivno, ali u praksi ne predstavlja problem.
koristite množinu kad ne možete izbjeći zamjenice: “oni”
“Rin mi je rekao/rekla da mu/joj dam upute” → “Rin mi reče da im dam upute”
“Kimi kaže da mu/joj ne odgovara termin” → “Kimi kaže da im ne odgovara termin”
koristite prezent umjesto prošlog vremena:
“Jel Kimi dobio/dobila prezentaciju?” → “Jel Kimi ima prezentaciju?”
“Rin je preporučio/preporučila…” → “Rin preporuča…”
“Rin je rekao/rekla da…” → “Rin kaže da…”
Napredne strategije:
koristite aorist i imperfekt za prošlo vrijeme:
“On/a mi je dao/dala upute” → “Rin mi dade upute”
“On/a je bio/bila tamo” → “Rin bijaše / bješe tamo”
“Da li je Kimi vidio/vidjela..?” → “Vidje li Kimi…?” ili kolokvijalno “Da li Kimi vidje…?”
“Jel Kimi dobio/dobila mail?” → “Jel Kimi dobiše mail?”
promijenite konstrukciju:
“Jel Kimi dobio/dobila prezentaciju?” → “Jel netko poslao prezentaciju Kimi?”
Što učiniti ako pogriješim (pogrešno oslovim osobu)?
Ako odmah primijetite grešku, samo se ispravite i nastavite dalje. Ne morate se ispričavati niti spominjati činjenicu da ste pogriješili. Samo nastavite dalje.
Ako primijetite grešku tek kasnije, zaboravite na to. Ne javljajte se osobi s isprikom.
Najbolje što možete učiniti je da kod idućeg obraćanja ispravno oslovite osobu.
Nemojte ispravljati druge osobe kada pogrešno oslove osobu, ali budite ustrajni da vi korektno oslovljavate osobu. Budite primjer drugima i pustite ih da prirodnim putem “pokupe” način oslovljavanja.
Je li transfobno ako pogriješim?
Ne! Sasvim je uobičajeno i prihvatljivo da se greške događaju. Ono što čini razliku je stav.
Primjeri transfobnih stavova:
“Ja to ne razumijem, pa se neću ni truditi”
“Namjerno ću ti se obraćati u rodu koji ti ne odgovara”
Primjeri progresivnih stavova:
“Ja to ne razumijem, ali ako pogriješim ću se ispraviti”